Narodna biblioteka „Dušan Matić“ priredila izložbu knjiga akademika Dragoslava Mihailovića

PR tekst KLAVIRSKI KUTAK-unapredite svoje muzičke sposobnosti

Autor, foto :S. Milojković

Povodom prve godišnjice smrti književnika Dragoslava Mihailovića, (Dragoslav Mihailović (Ćuprija, 17. novembar 1930 — Beograd, 12. mart 2023)), Narodna biblioteka „Dušan Matić“ u Ćupriji napravila je izložbu knjiga slavnog pisca zahvaljujući kome je naš grad zauzeo tako važno mesto u srpskoj kulturi.

Godinu dana od kako je srpska kulturna scena ostala bez velikana Dragoslava Mihailovića. Čuveni romanopisac, pripovedač, romansijer, scenarista, dramaturg i redovan član Srpske akademije nauka i umetnosti.
Akademik, Dragoslav Mihailović rođen je 17. novembra 1930. godine u Ćupriji. Mihailovićeva najpoznatija dela su “Kad su cvetale tikve”, “Frede, laku noć”, “Uhvati zvezdu padalicu”, “Čizmaši”, “Petrijin venac”, “Gori Morava”, “Zlotvori”, “Jalova jesen”, “Preživljavanje”, “Lov na stenice”, Goli otok“…
Nosilac je najvećih i najprestižnijih nagrada i priznanja: Oktobarske nagrade grada Beograda, za zbirku pripovedaka “Frede, laku noć”, Andrićeve nagrade za roman “Petrijin venac”, Zlatne arene za scenario “Vijetnamci” Festivala jugoslovenskog igranog filma u Puli, NIN-ove nagrade za roman “Čizmaši”, nagrade Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu za roman “Čizmaši”, kao i mnogih drugih nagrada i priznanja.
Akademik Dragoslav Mihailović preminuo je 12. marta 2023. godine.

        Dragoslav Mihailović je uspeo da svojim neprolaznim delima stekne poštovanje i ugled teoretičara, ali istovremeno i decenijama naklonost najšire publike.

        Povodom prve godišnjice smrti književnika Dragoslava Mihailovića, Narodna biblioteka „Dušan Matić“ u Ćupriji napravila je izložbu knjiga slavnog pisca zahvaljujući kome je naš grad  zauzeo tako važno mesto u srpskoj kulturi.

S velikim poštovanjem je Biblioteka u Ćupriji godinama organizovala niz aktivnosti i prigodne programe u čast slavnog sugrađanina. Po svim statistikama, njegove knjige su godinama najčitanije u ćuprijskoj Biblioteci. Ostaće upamćen i po svojim besmrtnim likovima jedinstvenim po tome što predstavljaju oličenje časti, odvažnosti, plemenitosti, poštenja i čovekoljublja.

        Prvi zvanični gest kojim su  Ćupričani pokazali da će i dalje čuvati uspomenu na lik i delo za života proslavljenog sugrađanina, desio se već posle pola godine od njegovog odlaska. 

Na dan rođenja i u slavu književnika i akademika Dragoslava Mihailovića, Ustanova kulture u Ćupriji u saradnji sa Narodnom bibliotekom „ Dušan Matić“, Gimnazijom i opštinom, u ćuprijskoj Gimnaziji, organizovala je književno – dramsku manifestaciju „Dragoslavljev venac“. Posle tribine „Život i delo Dragoslava Mihailovića“, doc. dr Milica Kecojević predstavila je svoju knjigu „Poetika pripovedanja Dragoslava Mihailovića“.
Na svečanosti su dodeljene i nagrade sa konkursa „Moj zavičaj“ Narodne biblioteke „Dušan Matić.
Verujemo da smo ovim skromno doprineli čuvanju uspomena na život i i vredan stvaralački opus akademika i da će ova ustanovljena manifestacija kao i nagrada postati tradicionalna kulturna aktivnost u Ćupriji.
Dragoslav je još za života postao jedan od najznačajnijih pisaca u istoriji naše književnosti. Ćupričani su ga voleli i poštovali, ponosili se njegovim književnim uspesima. Nesporno je da je kroz svoja dela proslavio svoj rodni kraj na čemu su mu sugrađani posebno zahvalni. Imao je smelosti da pokaže da je razgovorni jezik potpuno ravnopravan sa književnim i da su oba jednako pogodna za umetničko izražavanje.

U Ćupriji je jedna ulica u samom centru kao i trg nazvana po čuvenom akademiku, a u gradu je oslikan mural sa likom Dragoslava Mihailovića od 36 kvadrata na stambenoj zgradi na ulazu u Ćupriju iz pravca Jagodine.
U gradu postoji još jedan mural i on se nalazi na uglu ulica Kneza Miloša i Sremske, na mestu gde je nekada bila kuća slavnog pisca i jednog od najpoznatijih Ćupričana.

   Biografiju slavnog akademika „Reči od mramora, Dragoslav Mihailović – život i delo“ napisao je slavista Robert Hodel. 
yt

PRIJATELJ  TEKSTA

DRUŠTVO KULTURA VESTI GRADA VESTI GRADA ĆUPRIJA