Primena Penzionerskih kartica će biti moguća od 1. oktobra 2023. godine

PR tekst KLAVIRSKI KUTAK-unapredite svoje muzičke sposobnosti

Izvor:novosti.rs

POTPREDSEDNIK Vlade i ministar finansija Siniša Mali prisustvovao je danas potpisivanju ugovora između Republičkog fonda PIO i 16 privrednih subjekata, koji su se priključili projektu „Penzionerske kartice nove generacije“.

Foto: printscreen

Primena Penzionerskih kartica će biti moguća od 1. oktobra 2023. godine, a njihovom upotrebom penzioneri će moći da ostvare brojne popuste i pogodnosti, da kupuju jeftinije ili da dobiju povoljnije usluge kod privrednih subjekata koji pokažu društvenu odgovornost i priključe se akciji.

Ministar Mali je rekao da je do sada napravljen dogovor sa oko 600 privrednih subjekata, a da se za kartice prijavilo oko 870.000 penzionera. On se zahvalio privrednim subjektima koji su se odazvali akciji, i pozvao i druge društveno odgovorne kompanije da se priključe projektu. Istovremeno, pozvao je i penzionere koji se nisu prijavili, da se prijave za dobijanje kartice.

– Penzioneri koji se još nisu prijavili to mogu da urade onlajn ili u filijalama PIO fonda, na šalterima Pošte Srbije i Poštanske štedionice. Prijava je jednostavna, a koristi očigledne – rekao je Mali nakon potpisivanja u Direkciji PIO Fonda u Beogradu. 

Ministar je naveo neke primere popusta i pogodnosti koje će penzioneri imati korišćenjem penzionerskih kartica.

– Recimo, ugovor sa NIS-om koji je danas potpisan podrazumeva popust od jednog do tri dinara po litri goriva u zavisnosti od vrste goriva. Ugovor sa Putevima Srbije podrazumeva za tri odsto smanjenje putarine za naše najstarije – precizirao je Mali.

Prema njegovim rečima, sve što se radilo do sada pokazatelj je odgovorne politike Vlade, kada su naši građani u pitanju. Podsetio je da za desetak dana sledi povećanje penzija od 5,5 odsto, a od 1. januara za 14,8 odsto. 

– Nama će od 1. januara, dakle za tri i po meseca, prosečna penzija biti 390 evra, a pre deset godina bila je 204 evra – kazao je Mali.

Napomenuo je da, uz sve nedaće kroz koje smo prošli, počev od poplava, korone, fiskalne konsolidacije, svetske krize, Vlada ima priliku da potvrdi svoju politiku koja se zasniva na podizanju penzija iz godine u godinu. 

– Ne samo da penzije rastu, već su sve stabilnije i potpuno bezbedne, s obzirom na to da PIO Fond nikada nije bio stabilniji i nikada manje subvencija iz budžeta nije išlo u PIO Fond – kazao je Mali.

Dodao je da je to veoma važna poruka, jer sa najnižim dotacijama PIO Fondu, isplaćujemo nikada veće penzije.

– To je posledica toga što imamo rekordan broj zaposlenih, u junu u Srbiji – 2.310.000. To znači da se plaćaju porezi i doprinosi, puni se PIO Fond i na osnovu toga se isplaćuju penzije. To je najbolji način da vodite ekonomiju i obezbedite sigurnost penzija – kazao je Mali. 

Dodao je da, pored povećanja penzija od 1. oktobra za 5,5 odsto, ne treba da zaboravimo i isplatu jednokratne pomoći penzionerima od 20.000 dinara, između 25. novembra i 5. decembra, kao što je obećao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

Bitno je, rekao je, naglasiti i da će povećanje penzija i plata biti iznad nivoa inflacije za ovu godinu, koja bi u decembru trebalo da bude na nivou od osam odsto, što govori da će primanja građana biti veća u realnom iznosu. 

Precizirao je da se za 2024. očekuje nivo prosečne inflacije od 4,9 odsto, te da je jasno da sva povećanja „premašuju inflaciju i da u realnim iznosima držimo i unapređujemo životni standard“. 

Mali je naveo da je namera da se povećanjem plata, penzija i benefitima koji se nude putem penzionerskih kartica, ali i akcijom „Bolja cena“, poboljša životni standard građana. 

– Borimo se za svaki proizvod, bolju cenu, već od sutra stiže nam 16 novih sniženih životnih namirnica – rekao je Mali i dodao da je već 20 proizvoda na sniženju. 

Poručio je da će Vlada Srbije nastaviti da se bori za sigurnost radnih mesta i dalja ulaganja, ali i da se bori za svaku pojedinačnu cenu proizvoda, kako bi se izborila sa inflacijom. 

Direktor PIO Fonda Relja Ognjenović istakao je da ta institucija sledi politiku Vlade Srbije, a to je politika odgovornosti, ozbiljnosti i brige za naše najstarije sugrađane. 

– To smo pokazali i povećanjem penzija, dva puta ove godine, kao i novčanom podrškom od 20.000 dinara svakom penzioneru koja će biti do 5. decembra, ali i svim merama koje PIO Fond sprovodi. Tu je reč o milijardu dinara za besplatan boravak naših najstarijih u banjama, paketima za najugroženije penzionere. Kontinuitet te politike je penzionerska kartica nove generacije koja će učiniti da penzionerski dinar vredi više – rekao je Ognjenović.

Savetnik predsednika Privredne komore Srbije Milun Trivunac istakao je da se PKS uključila u projekat i pomogla da više od 600 privrednih subjekata učestvuje u ovoj akciji. 

– Pored najvećih trgovačkih lanaca, tu je veliki broj apoteka, mesara, pekara, ostalih ustanova koje su bitne za život i kupovnu moć penzionera. Učešće u ovoj akciji uzeo je veliki broj zdravstvenih ustanova, apoteka, ordinacija. Na stranu pojedinačne koristi koje će penzioneri imati, ovo je mera koja je dobra i za privredu i firme, jer sa ovim popustima one ulažu u svoju bazu klijenata i održavaju svoje tržišno učešće i zadržavaju kupovnu moć –  naglasio je Trivunac. 

Među privrednim subjektima koji su danas potpisali ugovor sa PIO Fondom su NIS, Putevi Srbije, Aman, MediGroup, Akvaten kompleks i Dom za stare iz Alibunara, Dom za smeštaj odraslih i starijih Sveti Trifun iz Beograda, Očna kuća Albert iz Beograda, Dijagnostički centar Albert  iz Beograda, SB Merkur iz Vrnjačke banje, Banja Rusanda Melenci, Milenijum Medikal Centar, Vranjska banja.

Ugovor su potpisale i Specijalne bolnica za nespecifične plućne bolesti Sokobanja, Specijalna bolnica za rehabilitaciju Banja Kanjiža, Specijalna bolnica za rehabilitaciju Junaković, Apatin, Specijalna bolnica za rehabilitaciju Gamzigrad iz Zaječara i Atomska banja iz Gornje Trepče. 

U projekat će se, između ostalih, uključiti skoro svi trgovinski lanci, najveće apoteke, laboratorije, privatne zdravstvene ustanove, oftalmološke ordinacije.

yt

PRIJATELJ  TEKSTA

EKONOMIJA