U našoj zemlji na oranicama godinama sve su zastupljeniji zasadi borovnice !!!

  • Izvor: novosti.rs

01/05/2019

NA oranicama u našoj zemlji poslednjih godina sve su zastupljeniji zasadi borovnice, koja nakon maline postaje najpopularniji srpski brend kada je reč o jagodičastom voću.

trong>Dok se zasadi maline prostiru na preko 20.000 hektara, borovnica trenutno zauzima oko 1.200. Prema statističkim podacima, oko 95 odsto ubranih plodova borovnice plasira se na svetsko i domaće tržište, u prerađenom i svežem stanju. Međutim, prednost u odnosu na svetsko tržište je ta što rane sorte borovnica kod nas sazrevaju sredinom juna, u periodu kada je niko u svetu nema.

Takođe, iako je trenutno nesrazmerno zastupljena površina između zasada maline i borovnice, namera proizvođača je da korišćenjem inovativnih sredstava u gajenju, ljubičasto bobičasto voće u narednom periodu postane novi srpski brend.

Ovo voće se uglavnom gaji u opštinama Arilje, Užice, Bajina Bašta i Čajetina, ali i u okolini Beograda u selu Brestovik. Podignute su i nove površine na jugu Srbije i u Crnoj Travi, koja se nalazi na nadmorskoj visini od 970 metara i odlična je lokacija za uzgoj borovnice.

– Za naše podneblje najbitniji faktor za rane djuk sorte, koje se gaje u nižim predelima, jeste što stižu u nekom međuperiodu kada na svetskom tržištu nema borovnica jedno dve do tri nedelje, i kada se jedino može nabaviti sa ovih prostora – objašnjava Dušan Dobrijević, iz zadruge „Borovnica“ iz Brestovika. – To je prednost Srbije. Ali ljudi koji se odluče da gaje borovnicu na većim nadmorskim visinama greše što uzimaju ranu sortu koja stigne negde polovinom jula, kada cena na tržištu opada jer se pojavljuje borovnica iz Poljske i Nemačke.

Srpska borovnica se najviše izvozi u zemlje zapadne Evrope, i najčešće završi na trpezi korisnika iz Nemačke, Francuske, Velike Britanije, Holandije. Plasiramo je i na tržište Rusije, zemlje koja može da povuče veće količine, i koja ima ima veliki potencijal da našu borovnicu prihvati. Velika su ulaganja, ali i očekivanja u pogledu zarade. Nema prostora za improvizaciju, jer postoji rizik od kasnijeg dodatnog troška.

Proizvođači pribegavaju i modernijim načinima uzgoja, a najzastupljeniji je hidroponski, koji podrazumeva sadnju zasada u posebnim saksijama. Prednost ovakvog načina uzgoja je što mogu da se iskoriste nepogodna zemljišta, teškog mehaničkog sastava i neodgovarajuće pH vrednosti. Olakšano je zalivanje i programiranje prehrane, čak i u nepovoljnim klimatskim uslovima. Gustina sadnje je veća, a biljka u saksijama zaštićena je od zemljišnih štetočina.

– Ova tehnologija omogućava kontrolisano gajenje jer se biljci daje ono šta joj treba, bez obzira na to kakav kvalitet zemlje je dostupan proizvođaču – objašnjavaju stručnjaci. – Prednost je i što se osušene, izmrzle ili obolele biljke jednostavno izmeštaju iz zasada.

Umesto saksija, odskora se koriste i vreće od agrotekstila. Takođe, zasadi borovnica zahtevaju vodu, te i kada se bira parcela na kojoj će se postaviti saksije sa biljkama u supstratu, osnovno je obezbediti veće količine dragocene tečnosti. Svakog dana je potrebno između tri i četiri, a u nekim slučajevima i do šest litara po biljci.

MANjAK RADNE SNAGE

JEDAN od osnovnih problema sa kojim se proizvođači borovnica suočavaju je nedostatak radne snage. Iz godine u godinu na plantažama je sve manje edukovanih berača, koji umeju da uberu zreo plod. Od prošle godine na našem tržištu dostupna je i mašina za branje borovnice, međutim zbog veličine ne može se koristiti u zasadima sa protivgradnom zaštitom.

EKONOMIJA