OD PEĐE ZA VEČNOST!!!

  • Izvor:Danijela Stojanović

22/06/2018

[views]

22/06/2018

Da li ste znali da se Kosovski boj odigrao u ponedeljak? Da li ste znali da je prema statistici najveći broj ljudi rođen u utorak a najmanji u nedelju? Jeste li čuli za verovanje da se najlepši ljudi rađaju petkom i da li znate kog dana ste se rodili?

style=“text-align: left;“>Da bismo brzo i lako izračunali koji dan je bio određenog datuma omogućio nam je profesor fizike Peđa Milošević koji je napravio Veliki večiti kalendar za 3.000 godina i matematički dokazao njegovu tačnost!
Svoje prvo predavanje o Večitom kalendaru profesor Peđa je održao na republičkom seminaru o nastavi iz fizike u Kladovu koje je bilo veoma zapaženo. Imali smo čast da nam profesor posveti malo vremena i upozna nas sa Večitim kalendarom i nekim zanimljivim istorijskim događajima vezanim za računjanje vremena.
Prof Peđa: „Februar je mesec sa 28 dana jer je Imperator Avgust u 8.veku nove ere hteo da njegov mesec (avgust) ima 31 dan. U to vreme neparni meseci su imali 31 dan a parni 30. Februar je bio zadnji mesec sa 29 dana. S obzirom da je Julijev mesec (juli) imao 31 dan i Avgust je to zahtevao pa je februar smanjen za 1 dan.“
Još jedan neobičan događaj vezan za kalendar odigrao se 1582.godine.
„Kalendar koji koristimo je Julije Cezar proglasio ediktom 45.godine, tada je i utvrđeno da svaka četvrta godina bude prestupna. Međutim, takvim računanjem pravi se greška od 11 minuta i za 400 godina sakupi se greška od 3 dana. Zbog toga je i 1582.g. ravnodnevnica pala 11.03. umesto 21.03. Tada je papa Grgur po savetu astronoma naredio da posle četvrtka 04.10 nastupi petak ali 15.10. tako da je 10 dana prosto izbrisano iz kalendara. To takođe pokazuje i koliku je moć on imao. Inače zbog 3 dana „greške“ u 400 godina 3 godine nisu bile prestupne i za te godine su uzete one kojima se završavaju vekovi – 1700., 1800. i 1900. 2100 godina takođe neće biti prestupna.“

Danijela:“Koliko vremena Vam je bilo potrebno za stvaranje Večitog kalendara?“
Prof Peđa: „Iskreno, sa svojih 18god sam već otkrio način računjanja ali mi je u to vreme to izgledalo kao nešto što svi znaju. Tek sada sam odlučio da napišem rad i matematički sam objasnio kako se dobijaju koeficijenti za mesece i godine.“
Danijela: „Kako ste odredili koeficijente za mesece?“
Prof Peđa: „Sabere se broj dana svih meseci koji prethode mesecu za koji se izračunava koeficijent. Od zbira oduzmemo najveći broj deljiv sa 7. Na primer koeficijent za april – broj dana iz prva 3 meseca je 90. Najveći broj deljiv sa 7 u ovom slučaju je 84. 90-84=6. Dakle 6 je koeficijent za april.“
Danijela: „Kako izračunavamo koji je dan bio određenog datuma?“
Prof Peđa: „Saberemo datum – dan sa koeficijentom za određeni mesec i koeficijentom za traženu godinu. Od zbira takođe oduzimamo najveći broj deljiv sa 7. Broj koji ostane je redni broj dana u nedelji.“
Danijela: „Možda će nekome od čitalaca na prvi pogled delovati komplikovano ali ja evo upravo gledam u Večiti kalendar i verujte da nije. Slika kalendara je tu tako da će svaki čitalac moći da se zabavi. Profesore, da li bi ste podelili, da kažem anegdotu, iz Vašeg života čitaocima?“
Prof Peđa (kroz smeh):“Zašto da ne. Ja verujem u Pitagorinu misao da je sve broj. Svoju prvu suprugu upoznao sam 20.03.1987.g – u petak. Drugu suprugu sam takođe upoznao 20.03.1994.g i tada je bio petak! S obzirom da verujem Pitagori odlučili smo da se venčamo 20.03.1995. Tog datuma je bio ponedeljak a u to vreme matičar je radio samo vikendom. Na našu molbu brak je ipak sklopljen u ponedeljak, 20.03.1995 -za svaki slučaj i eto, traje i dan danas.“
Danijela :“Eto, dali ste nam dokaz da ipak treba verovati brojevima! Još jednom sve čestitke za Večiti kalendar i puno hvala na odvojenom vremenu.“
Prof Peđa: „Hvala i vama, bilo mi je zadovoljstvo da svoja saznanja podelim sa vama.“

ZANIMLJIVOSTI